Velički stari grad

Sjeverno od današnjeg naselja Velika, na južnom završetku brda Lapjak, nalaze se ruševine manjeg tvrdoga grada - Veličkog grada. Grad je mogao nastati u 13. stoljeću i bio je vlasništvo veličkih Befekijevaca, a nakon dolaska Turaka postaje vojnička postaja. Utvrda se tlocrtnom kompozicijom dosta razlikuje od svih građevina na ovom području, a ima izdužen peterokutni tlocrt koji se sastoji od branič-kule sa sjeverne strane i dvorišta sa južne strane. Ulaz u grad je s istočne strane zaštićen slobodno postavljenim zidom. Branič kula ima približno trokutast tlocrt, čija sjeverna fasada djeluje monumentalno, poput prove broda, a svojim bridom je dobro orijentirana prema sjevernim nepogodama i vjetrovima. U unutrašnjosti je kula imala četiri kata, a na dva kata bio je u sjevernom kutu kamin, što upućuje da su služili za stanovanje. Posljednji kat je bio drveni što je vidljivo iz položaja drvenih greda u zidu, a služila je isključivo za obranu. Danas je Velički grad samo djelomično sačuvan, no još uvijek izaziva divljenje izletnika i planinara jer do njega vodi markirana planinarska staza.

Sjeveroistočno od sela Doljanovci, nedaleko od mjesta Kaptol, duboko u Papuku, na gorskoj kosi nalazi se lokalitet srednjovjekovne utvrde nazvana Pogana gradina. Ovaj grad se sastojao samo od branič-kule kvadratičnog tlocrta te prilično velikih dimenzija (10x12 m). Radi se o manjem srednjovjekovnom utvrđenju s kojeg se nadzirao kaptolski kaštel, a nalazio se u sklopu burgova rađenim u ovim krajevima. Danas su ostaci gotovo jedva zamjetni i obrasli gustim raslinjem.

Nabrojeni srednjovjekovni gradovi nalaze se unutar granica Parka prirode Papuk, a u neposrednoj blizini nalazi se još niz drugih povijesnih građevina: voćinski stari grad, arheološko nalazište Rudine (utvrđena opatija sa crkvom sv. Mihovila), kaštel u Kaptolu, utvrđena opatija s crkvom sv. Marije u Kutjevu, manastir sv. Nikole kod Orahovice.