pretražite stranicu

Turistička zajednica Požeško-slavonske županije

Županija Požeško-slavonska

Požega

Grb Požega Požega je biser "Zlatne doline", smještena u srcu kotline koju okružuju Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora. To je grad s 26.403 stanovnika, s gotovo osam stoljeća pisane povijesti, ali za koje arheološke iskopine potvrđuju i tragove življenja u predpovijesti. Ovaj grad se prvi put spominje daleke 1227. godine, kada požeška tvrđa postaje kraljevski posjed. Požega ima važnu ulogu u srednjem vijeku, ali i u suvremenoj Slavoniji. Sjedište je požeške županije, turskog sanđakata, a nakon izgona Turaka 1688. godine postaje značajno kulturno središte. Prva slavonska gimnazija osnovana je upravo u Požegi 1699., a od 1763. do 1774. djeluje i Academia Possegana. Svoju najveću renesansu Požega doživljava u 18. stoljeću. Požeški obrtnici osnivaju cehove i nositelji su gospodarskog života grada. U gradu se osnivaju škole, ljekarna, pošta, počinje razvoj bankarstva.

Zahvaljujući odobrenju carice Marije Terezije izgrađena je župna crkva Svete Terezije Avilske koja je posvećena 23.srpnja 1763. godine. Grad Požega je bio i ostao patron ove župne crkve, simbola barokne arhitekture. Prvo Gradsko poglavarstvo Požege u nezavisnoj državi Hrvatskoj vratilo je pokroviteljstvo nad crkvom Svete Terezije Avilske, a Sveta Terezija Avilska štuje se kao Zaštitnica Grada Požege. Od 27. rujna 1997. godine postaje katedralom Požeške biskupije u kojoj se zaredio prvi požeški biskup msgr. dr. sc. Antun Škorčević. Povijesni čin utemeljenja Požeške biskupije potvrda je prisutnosti katoličanstva na ovim prostorima te sveukupne bogate crkvene, duhovne i kulturne prošlosti ovog kraja. Milošću carice Marije Terezije Požega 1765. godine postaje slobodan kraljevski grad što mu donosi velike povlastice, ima svoje sudstvo, poreze, svog župnika.

Naziv "Slavonska Atena" dobiva Požega u 19. stoljeću kad se osnivaju brojna kulturna društva od kojih mnoga i danas djeluju: knjižnica, pjevačko društvo, vatrogasno društvo i dr. Istovremeno se u Požegi osniva i tiskara, pokreće se izdavanje lista "Slavonac" 1863., a 1873. osnovano je i Prvo požeško obrtničko-radničko društvo.

U ovom gradu su se rodili, živjeli i radili mnogi poznati kulturni i javni djelatnici: pjesnik baroka Antun Kanižlić, prvi gramatik ilirac Vjekoslav Babukić, pisac prvog hrvatskog romantičarskog romana Miroslav Kraljević stariji, književnici Josip Eugen Tomić, Janko Jurković, pjesnik Franjo Ciraki, istraživač Afrike Dragutin Lerman i dr. Ovdje je živio i stvarao Miroslav Kraljević mlađi, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara.

U Požegu se može ući sa sve četiri strane svijeta. Svaki ulazak otkriva drugi dio kulturne baštine ove "Slavonske Atene", da bi se sva ljepota slila na jedinstveni u Hrvatskoj, barokni trg Svetog Trojstva. Na ovom trgu s baroknim boltama nalazi se i spomenik Svetog Trojstva (zavjetni spomenik kugi iz 1749. godine), crkva Svetog Lovre s freskama iz 14. stoljeća, zgrada isusovačkog kolegija sagrađena 1711., prva zgrada Gimnazije iz 1726., a tu je bio i atelje Miroslava Kraljevića.

Požega je danas važno kulturno i gospodarsko središte, a odnedavno i sjedište Požeško-slavonske županije. O životu i naseljenosti "Zlatne doline" u dalekoj prošlosti svjedoče brojni sačuvani arheološki nalazi izloženi u Gradskom muzeju Požega.